Zadnjih mjeseci zbog novih uvjeta života koje nam je nametnula pandemija koronavirusa održavali smo online nastavu, online sastanke, online treniranje, online druženja. Ljudi diljem svijeta pronalaze nove, kreativne načine učenja, rada i druženja.
Rezultat jedne takve neiscrpne kreativnosti i znanja jest i novi YouTube kanal IRB-a pod nazivom 'Ruđerov interaktivni labos' gdje ćemo redovito objavljivati pokuse, predavanja, intervjue s našim znanstvenicima te druge popularno-znanstvene video klipove. Prvo lansiranje kreće :)
Dr. sc. Ksenija Božinović znanstvenica je u Laboratoriju za staničnu biologiju i prijenos signala u Zavodu za molekularnu biologiju IRB-a gdje se bavi proučavanjem adenovirusa i njihovom primjenom u genskoj terapiji tumora. U ovom video eksperimentu Ksenija nam otkriva kako uz pomoć određenih molekula RNA možemo 'utišati' pojedine gene. Psssst krećemo!
Davor Nestić je doktorand u Laboratoriju za staničnu biologiju i prijenos signala Zavoda za molekularnu biologiju IRB-a gdje se bavi istraživanjem adenovirusa odnosno načina na koji adenovirusi inficiraju stanicu. Davor nas je ovom prilikom uveo u laboratorijsku jedinicu koja ima sigurnosnu zaštitu dva (BSL2). Naime, kako bi mogli raditi s virusima koji nisu jako opasni, kao što je adenovirus, moramo imati sigurnosnu razinu BSL2. Za koronavirus treba BSL3. Za Ebolu BSL4. To znači, što je opasniji materijal s kojim radimo, to je nivo sigurnosti veći. Krenimo s Davorom u virtualnu šetnju razinom dva!
Dr. sc. Tomislav Portada je kemičar zaposlen u Laboratoriju za supramolekularnu kemiju Zavoda za organsku kemiju i biokemiju IRB-a. Bavi se istraživanjima u području sintetske organske kemije, stručnim aktivnostima u području hrvatskoga kemijskog nazivlja, nastavom kemije na više kolegija na Sveučilištima u Zagrebu i Rijeci, radom s darovitim učenicima i studentima te popularizacijom znanosti. Pokretač je i voditelj edukativno-popularizacijskog projekta 'Kemijsko-inženjerske radionice HDKI-ja'. U video pokusu saznat ćemo kako pokrećemo kemijske reakcije uz pomoć svjetla, odnosno sunčevog ultraljubičastog zračenja.
Dr. sc. Nikola Biliškov je kemičar, koji radi u Laboratoriju za kemiju čvrstog stanja i kompleksnih spojeva. Zvuči li vam to kompleksno? Slobodno onda uklonite kompleksne spojeve iz naziva i doći ćete do onoga čime se Nikola uglavnom bavi - dakle, kemijom čvrstog stanja. A ta kemija čvrstog stanja je kemija koja se odvija u čvrstom stanju, dakle bez otapala ili uz vrlo malu pomoć otapala. U video eksperimentima nam Nikola predstavlja nekoliko jednostavnih, ali atraktivnih i sadržajnih kemijskih reakcija. Pa, krenimo redom!
Prvi pokus je reakcija olovo(II) nitrata s kalijevim jodidom. Radi se o reakciji izmjene iona. Drugim riječima, možemo je zamisliti kao reakciju u kojoj si ioni međusobno dobacuju loptu. Nikola nam ovdje pokazuje i da reakcijama, koje se inače odvijaju u vodenim otopinama, uopće nije potrebna voda ili neko drugo otapalo. One se vrlo uspješno provode izravnim miješanjem dvaju čvrstih reaktanata.
Drugi pokus nam pokazuje primjer reakcije dvije plinovite tvari koje daju čvrsti produkt. U glavnim ulogama su plinovi amonijak i klorovodik. Smrdljivi amonijak možemo pripraviti, ako nekoliko dana nosimo iste čarape, a možemo ga susresti i u javnim WC-ima. Klorovodik je glavni sastojak solne kiseline, poznatog sredstva za čišćenje, ali i želučane kiseline. Njihovim spajanjem nastaje mnoštvo vrlo sitnih čestica u čvrstom stanju, što obično nazivamo dimom.
Treći pokus nam približava reakcije oksidacije i redukcije, kemijske procese koji su odgovorni za pretvorbu kemijske energije hrane u našim tijelima, ali i mnoštvo drugih procesa koji su doslovno svuda oko nas u svakodnevnom životu. Vidjet ćemo što se događa kad neki metal ubacimo u otopinu iona nekog drugog metala. Radi se o vrlo važnim reakcijama, koje primjenjujemo i za dobivanje električne struje pomoću baterija.