Ruđer Josip Bošković
Rođen je u Dubrovniku 18. svibnja 1711. godine, a umro je u Milanu 13. veljače 1787. godine. Kao jedan od najvećih znanstvenika svoga vremena obrazovao se u Jezuitskoj školi u Dubrovniku i Rimu. Bio je fizičar, matematičar, astronom i filozof te je kao znanstvenik putovao Europom i radio u mnogim zemljama.
Na području astronomije napisao je pet knjiga. Iznio je teoriju o aberaciji svjetlosti, čiju brzinu, kao i Einstein, smatra konstantnom. Odredio je visinu troposfere, bavio se proučavanjem kometa, među prvima je ustvrdio da je Uran planet. Na području geodezije iznio je teoriju o geoidu kao oblike zemlje.
U geofizici je istraživao polarnu svjetlost, plimu i oseku. Proučavao je atome pa je Bohrov model atoma izravna posljedica Boškovićevog modela.
U optici je poznat po instrumentima poput prizme s promjenjivim kutom i kružnog mikrometra. Bošković je ostavio veliki trag u diplomaciji.
Njegova najvažnija djela su: 'Teorija prirodne filozofije', 'O Sunčevim pjegama', 'Radovi iz optike i astronomije', 'Elementi opće matematike' te 'O djeljivosti materije i čestica'.
Ako želite saznati više o radu i djelu Ruđera Boškovića proučite zanimljivu biografiju u enciklopediji ili možete pogledati emisiju HRT-a o Ruđeru Boškoviću.
A sad pokušaj nadopuniti rečenice bez da viriš u tekst.
Institut Ruđer Bošković (IRB)
Institut Ruđer Bošković najveći je nacionalni interdisciplinarni istraživački institut u području prirodnih znanosti. Više od 500 znanstvenika instituta aktivno je u područjima fizike, kemije, molekularne biologije i medicine, ekologije, istraživanja mora i računarstva.
Institut je osnovan 1950. godine na inicijativu akademika Ivana Supeka i njegovih suradnika koji su željeli u Zagrebu utemeljiti institut za fundamentalna istraživanja na području fizike, kemije i elektronike. Poslije se aktivnost proširila na biologiju, istraživanje okoliša i mora te biomedicinu. Na prijedlog osnivača danas Institut nosi ime po poznatom hrvatskom fizičaru Ruđeru Boškoviću.
Kroz proteklih 70 godina znanstvenici Instituta sudjelovali su u brojnim vrijednim projektima i omogućili prepoznatljivost Hrvatske u svjetskoj znanosti. Teško je nabrojiti sva postignuća, ali zapažena je vodeća uloga naših fizičara još od Supekovih dana u CERN-u. Između 1960. i 1975. IRB je bio jedan od vodećih centara za nuklearne podatke. Povrh toga, početkom 60tih na IRB-u je napravljeno i prvo računalo u Hrvatskoj, istodobno kada i u svijetu.
Godine 1962. na Institutu je sagrađen i pušten u pogon ciklotron, koji je ubrzavao deuterone na energiju od 16 MeV, a uglavnom se koristio za proizvodnju radioaktivnih izotopa.
IRB je jedan od pionira i u ekologiji mora. U siječnju 1969. Institut za biologiju mora JAZU u Rovinju udružio se s IRB-om, čime je stvoren novi odjel - Centar za istraživanje mora. IRB i danas ima vodeću ulogu u istraživanju ekologije i zaštiti prirodnih blaga Jadrana.
Molekularni biolozi Instituta sudjelovali su u otkriću novih bolesti kod djece. Ruđerovi kemičari sudjelovali su u svim važnijim projektima hrvatske farmaceutske industrije i razvoju novih lijekova, a radom na ciklotronu omogućili su proizvodnju radiofarmaceutika koji su se više desetljeća prodavali u nekoliko zemalja Jugoistočne Europe pa je IRB tijekom 80-ih bio jedan od vodećih centara za proizvodnju kratkoživućih radiofarmaceutika.
Knjižnica Instituta najveća je znanstvena knjižnica u području prirodnih znanosti u RH.
IRB je danas najveći hrvatski multidisciplinarni istraživački institut u području prirodnih znanosti u Hrvatskoj.
Naši znanstvenici sudjeluju u brojnim fundamentalnim i primijenjenim istraživačkim projektima u suradnji s domaćim i međunarodnim sveučilištima, institutima i industrijom. Znanja, vještine i iskustvo naših istraživača doprinose kvalitetnom visokoškolskom obrazovanju.
Institutski eksperimentalni uređaji, te znanja iz fundamentalnih znanosti, informacijske i računalne usluge visokih su znanstvenih standarda te potiču usvajanje novih vještina što je važno za budućnost znanosti i prijenos tehnologija u gospodarstvo.